Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

¿Pje nge ne espíritu santo?

¿Pje nge ne espíritu santo?

Yo trjꞹrꞹ nu Biblia

 Nu espíritu santo nge o zɇzhi e Yose (Miqueas 3:8; Lucas 1:35). E Yose søø ra pejñe nu espíritu nu ja nee ngekʼo ra tsjaa nu kʼo nee (Salmo 104:30; 139:7).

 Nu jñaa “espíritu” kja nu jñaa hebreo xiji rúaj i kja nu jñaa griego xiji pnéuma. Yo ga yee jñaa, usao ma ri ñaji de nu espíritu santo (Génesis 1:2). Pe xo nee ra mama:

 Texe yo jñayo, d’atrjo kʼo nee ra mama: zø nujyo dya søø ra janrraji, pe søø ra janrraji kʼo kjaji. Nu zɇzhi e Yose “ga nangetrjo nrrajma, dya søø ra jantrji, dya pɇsʼi dʼa cuerpo i na zɇzhi” (Diccionario expositivo de palabras del Antiguo y del Nuevo Testamento exhaustivo, de William E. Vine).

 Nu Biblia mama ke nu espíritu santo nge nzikja o “dyɇɇ” ñe o “ñidyɇ” e Yose (Salmo 8:3; 19:1; Lucas 11:20; xo ri jyodʼꞹ Mateo 12:28). Ko nu zɇzhi ke bʼꞹbʼꞹ kja o dyɇɇ, dʼa artesano søø ra dyⱥtrʼⱥ dʼa bʼɇpji, ga kjanu e Yose ya bo usao nu zɇzhi pa rgo dyⱥtrʼⱥ dʼadyo cosa:

Nu espíritu santo dya nge dʼa ntrʼee

 Ma nu Biblia mama ke nu espíritu santo nge nzakja o “dyɇɇ” o “ñidyɇ” o nu “kosʼꞹ o jñꞹꞹ” e Yose, ñetsʼe ke nu espíritu santo dya ngeje dʼa ntrʼee (Éxodo 15:8, 10). Yo dyɇɇ dʼa ntrʼee ke pɇpji dya pɇpji tsjeji, nge nu mbeñekja ke kjaa ke ra pɇpjiji. Je ga kjakʼo, ko nu espíritu e Yose, ngextrjo pɇpji ja ga nee i ma ra ɇdyi angeze (Lucas 11:13). Nu Biblia mama ke nu espíritu nge nzakja nu nrreje, nu fe i nu conocimiento. Nujyo nee ra mama ke nu espíritu santo dya nge da ntrʼee (Isaías 44:3; Hechos 6:5; 2 Corintios 6:6).

 Nu Biblia mama ke nu trju̱u̱ e Yose nge e Jehová, ke nu trju̱u̱ nu trʼii nge e Jesucristo, pe dya mama nu trju̱u̱ nu espíritu santo (Isaías 42:8; Lucas 1:31). Dʼa nu paa, nu discípulo Esteban o jñanrra dʼa visión ajensʼe, o jñanrra yetrjo ntrʼee, jin dya jñii. Nu Biblia mama: “O espíritu Mizhokjimi sido mi ñʼꞹnbꞹ o mꞹbʼꞹ. O nⱥsʼⱥ a jensʼe o jñanda nu ja bʼꞹbʼꞹ Mizhokjimi me mi juɇnsʼi. Xo o jñanda e Jesús mi bobʼꞹ kja o jodyɇ Mizhokjimi” (Hechos 7:55). E Yose bo usao nu espíritu santo nangeje e Esteban bo søø o jñanrra nu visión.

Yo dya gan kjuana de nu zɇzhi e Yose

 Yo creo yo ntrʼee: Nu espíritu santo nge dʼa ntrʼee i bʼꞹbʼꞹ kja nu Trinidad. Nge yo mama kja yo Biblia Torres Amat i nu Reina-Valera kja 1 Juan 5:7, 8.

 Yo mama nu Biblia: Nu Biblia Torres Amat Kja 1 Juan 5:7, 8 mama: “Ngeje kʼo jñii kʼo bʼꞹbʼꞹ ajensʼe kʼo nⱥdʼⱥjinu kʼꞹ na kjuana: ngeje e Tata ñeje nu Verbo, ko ke Kjimi kʼꞹ sjo̱kꞹ; nza jñiyo ngeje dʼatrjo. Nujyo ngeje yo jñii kʼo bʼꞹbʼꞹ axesʼe nu xoñijomꞹ, kʼo nⱥdʼⱥjigua kʼꞹ na kjuana”. Pe bʼꞹbʼꞹ yo me pa̱ra̱ de nu Biblia ke bo chøtrʼꞹji ke nu apóstol Juan dya bo dyꞹsʼꞹ nujyo jñayo, dya peskꞹ ra trjꞹsʼꞹ kja Biblia. Nu bʼɇzo Bruce M. Metzger ke zopjꞹ na punkjꞹ nu Biblia bo mama: “Yo jñayo dya ga kjuana, i [...] dya peskꞹ ra bʼꞹbʼꞹ kja nu Nuevo Testamento” (Un comentario textual al nuevo testamento griego).

 Yo creo yo ntrʼee: Nu Biblia mama ke nu espíritu santo nge nzikja dʼa ntrʼee, nuʼma nge da ntrʼee.

 Yo mama nu Biblia: Kja nu Biblia mama ke nu espíritu santo nge nzikja dʼa ntrʼee pe dya nee ra mama ke nge dʼa ntrʼee. Nge o kjogꞹ ma nu Biblia ñaa de nu sabiduría, nu muerte ñe nu nzhubꞹ (Proverbios 1:20; Romanos 5:17, 21). Nu Biblia mama ke nu nzhubꞹ nge nzikja dʼa ntrʼee ke me na joo ga jmii, ke me møxꞹ merio ñe dʼa potrʼꞹntrʼee (Mateo 11:19; Lucas 7:35; Romanos 7:8, 11).

 Kja nu Evangelio kʼꞹ go dyopjꞹ e Juan, e Jesús bo mama ke nu espíritu santo nge dʼaja kʼꞹ pjøxte. Bo mama ke nu kʼꞹ pjøxtrʼe (xo xiji paráclito) ro jichi, ro ñaa, ro dyⱥrⱥ, ro jichi yo na kjuana a yo discípulo, ro unꞹ gloria i ro mbøsʼꞹkʼꞹ. Ma nu apóstol Juan bo ñaa de nu espíritu santo, bo usao nu jñaa: angeze. Ngekʼo, bʼꞹbʼꞹ kjo mama ke nu espíritu santo nge dʼa ntrʼee (Juan 16:7-15). Pe ¿na kjuanakʼo? Jiyo. Nu jñaa griego dya chjenjui nu jñangistia, usao yo sustantivo ñe yo pronombre masculino, femenino ñe neutro. E Juan bo usao nu jñaa pjøxtrʼe (paráklētos) ke nge nzikja ma rgo ñaa de dʼa bʼɇzo. Pe ma e Juan bo usao nu jñaa pnéuma ke nee ra mama “espíritu”, dya bo ñaa de dʼa bʼɇzo o ndinxu, bo usao ne jñaa kja nʼaño cosa (Juan 4:16, 17).

 Yo creo yo ntrʼee: Nge d’a ntr’ee nange ri xixtrʼeji kja nu trju̱u̱ nu espíritu santo.

 Yo mama ne Biblia: Kja ne Biblia bʼꞹbʼꞹ nu jñaa “kja nu trju̱u̱ e” pa ra jizhi ke dʼa ntrʼee pɇsʼi zɇzhi o autoridad pa ra tsjaa dʼa bʼɇpji (Deuteronomio 18:5, 19-22; Ester 8:10). Kja jñangixtrʼano manji “kja nu trju̱u̱ nu ley” pe dya nee ra mama ke nu ley nge dʼa ntrʼee. Ma dʼa ntrʼee ra juibʼiji kja nrreje “kja nu trju̱u̱” e espíritu santo, nee ra mama ke meya na joo ke nge nu zɇzhi e Yose ke usao pa ra tsjaa trʼexe kʼo nee (Mateo 28:19).

 Yo creo yo ntrʼee: Yo apóstole ñe yo discípulo e Jesús, mi creoji ke nu espíritu santo mi nge dʼa ntrʼee.

 Yo mama nu Biblia: Nujyo dya nge yo mama nu Biblia ni xi nge yo mi mama yo bʼɇzo mi jingua. Nu skuama Encyclopædia Britannica mama: “kja nu kjɇɇ 381 ma ya bi e̱je̱ e Cristo o tsjaji nu Concilio de Constantinopla, bo manji ke nu Espíritu Santo ngeje dʼa ntrʼee i ke nge dʼa yose [...]”. O tsjaji nu Concilio ma o kjogꞹ más de 250 kjɇɇ nrreze ma bo nrru̱u̱ nu último apóstol.