Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

¿Pjenga o kjogꞹ ne Holocausto judío? ¿Pjenga e Diosi bo jyɇzi ro kjogꞹ?

¿Pjenga o kjogꞹ ne Holocausto judío? ¿Pjenga e Diosi bo jyɇzi ro kjogꞹ?

 Na punkjꞹ ntrʼee ke kjaji yo trʼønꞹ o sufreji na punkjꞹ nange o bʼɇzhiji kʼo mi pɇsʼiji ñe o familia ke me mi neji, dya ngextrjo mi nee ro pa̱ra̱ji pjenga mi kjogꞹyo, mi jodʼꞹji ro søji na joo. Xo dyaja ntrʼee manji ke trenxe yo bo kjogꞹ kja Holocausto mi nge mi nan sʼoo y ke dya bʼꞹbʼꞹ dʼa Yose ke jɇzi ra kjogꞹ yo me na sʼoo.

Yo dya na kjuana ke mama yo ntrʼee de e Yose ñe ne Holocausto

 Dya kjuana: Ma ra ønꞹji pjenga e Yose bo jyɇzi bo kjogꞹ ne Holocausto nge dʼa pecado.

 Na kjuana: Na punkjꞹ bʼɇzo ñe nrrinxu ke matrʼꞹji e Yose ønꞹji pjenga angeze jɇzi ra kjogꞹ yo na sʼoo. Nzakja kʼꞹ profeta Habacuc o dyønꞹ e Yose: “¿Pjenga i jɇzi ri janrragø kʼo na sʼoo ñe pjenga i jɇzi ra bʼꞹbʼꞹ kʼo kjapꞹ ra supjre yo dyaja?” (Habacuc 1:​3, Martín Nieto, 1992). E Yose dya o guɇnchʼi ne profeta ma bo tsjapꞹ yo trʼønꞹ, pe o jyɇzi ro junsʼꞹji kja ne Biblia yo trʼønꞹ pa ra mbøxkꞹgøjidya.

 Dya kjuana: E  Yose dya  kjapꞹ nguenrra ma ri sufregøji.

 Na kjuana: E Yose dya janrra na joo yo na sʼoo yo na kjogꞹdya ñe kʼo kjakꞹji ra sufregøji (Proverbios 6:​16-19). Nu Biblia mama ke kja kʼo paa e Noé, e Yose “me go zichʼi kja o mꞹbʼꞹ” ma bo ñanrra ke kʼo ntee me mi kjaji kʼo na sʼoo kja nu Xoñijumꞹ (Génesis 6:​5, 6). Ngekʼua ri unꞹji nguenrra ke yo go kjogꞹ kja ne Holocausto xo go zichʼi kja o mꞹbʼꞹ (Malaquías 3:6).

 Dya kjuana: Ne Holocausto mi nge dʼa castigo e Yose pa yo judío.

 Na kjuana: Kja nu siglo dʼaja, yo romano bo kjuatꞹji Jerusalén, y e Yose bo jyɇzi angezeji o tsjajikʼo (Mateo 23:37–24:2). Ndizi ma, dya kja pjøsʼꞹ ni xi castigao dʼa jñiñi. Pa e Yose “dabakjatjo texe yo ntee; yo judío ñe yo dya judío” (Romanos 10:​12, Dios habla hoy [Versión Popular]).

 Dya kjuana: Ma na kjuana bʼꞹbʼꞹ dʼa Yose ke me na zɇzhi y me sʼiyazgøji, dya rgua jyɇzi ro kjogꞹ ne Holocausto.

 Na kjuana: Zø e Yose dya nge kʼꞹ penkegøji kʼo na sʼoo, bʼꞹbʼꞹ paa ke jɇzi ri sufreji (Santiago 1:13; 5:11).

¿Pjenga bo jyɇzi e Yose ro kjogꞹ ne Holocausto?

 Nge por yo bʼɇchjine yo bo xospꞹ e Satanás e Jehová mi jingua. Nu Biblia mama ke nge nu Diablo kʼꞹ manda kja Xoñijumꞹ, dya nge e Yose (Lucas 4:​1, 2, 6; Juan 12:31). Bʼꞹbʼꞹ ye razón ke ba e̱je̱ kja nu Biblia ke søø ra mbøxkꞹji ra tendioji pjenga e Yose dya bo tsʼasʼꞹ ro kjogꞹ ne Holocausto.

  1.   E Jehová o dyakøji kʼo me na joo, nge kʼꞹ jɇzgiji ra juankjoji yo ra kjaji. E Yose bo xipjigui e Adán ñe Eva kʼo mi nee angeze ke rgo tsjabi; pero dya bo tsjapꞹbi rgo dyⱥtⱥgui a juerza. Angezebi o juajnꞹbi ro tsjabi kʼo na joo o kʼo ma sʼoo. Kʼo go juajnꞹbi o tsjaa ke go teʼe nu nzhubꞹ kja ne Xoñijumꞹ (Génesis 2:17; 3:6; Romanos 5:12). Ndizi ma, na punkjꞹ ntrʼee sufreji nange dya juajnꞹji na joo kʼo kjaji. Nu skuama Statement of Principles of Conservative Judaism (Declaración de principios del judaísmo conservador) mama: “Na punkjꞹ de nu sufrimiento yo kjogꞹ kja Xoñijumꞹ, nge kʼꞹ dya ri juajnꞹji na joo yo ri kjaji”. E Yose dya kjakꞹji ra ⱥtⱥji a juerza, jɇzgiji ra juajnꞹji ra kjaji kʼo ri negøji.

  2.   E Yose søø ra jokꞹ yo nrrumꞹ ke bo zogꞹ ne Holocausto. Angeze ra xosʼꞹ na punkjꞹ ntee yo ya nrru̱u̱, jesta yo go bʼɇzhi in vida kja ne Holocausto. Xo ra ngꞹsʼꞹ yo mʼeñe kʼo xi kjapꞹ ra sufreji yo bo nga̱ra̱ji kʼo paa y xi bʼꞹbʼꞹtrjojidya (Isaías 65:17; Hechos 24:15). E Yose me sʼiyazgøji ngekʼua ra cumpleo trenxe kʼo ya mama (Juan 3:16).

 Na punkjꞹ ntrʼee ke bo sufreji kja ne Holocausto a søjidya na joo y sido ejmeji e Yose. ¿Pje nge kʼo bo mbøsʼꞹ angezeji? Nge kʼꞹ go tendioji pjenga e Yose jɇzgiji ra sufreji y o mba̱ra̱ji ke angeze ra ngꞹsʼꞹ yo na sʼoo ke kjakʼꞹji ra sufreji.