Skip to content

ʻEKE ʻE HE TOʻUTUPÚ

Ko e Hā ʻE Fiemaʻu Ke U Fai Hili ʻa e Papitaisó?​—Konga 1: Hokohoko Atu Hoʻo Ngāué

Ko e Hā ʻE Fiemaʻu Ke U Fai Hili ʻa e Papitaisó?​—Konga 1: Hokohoko Atu Hoʻo Ngāué

 Ko e ngaahi koloa mahuʻingá, hangē ko ha fale pe ko ha meʻalele, ʻoku fiemaʻu ke tokangaʻi lelei. ʻOku tatau pē ia mo hoʻo kaumeʻa mo e ʻOtuá. ʻE anga-fēfē hoʻo tauhi maʻu ʻa e kaumeʻa ko iá ʻi he hili hoʻo papitaisó?

ʻI he kupu ko ení

 Hanganaki ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá

 Konga Tohi Tapu tefitó: “Hoko atu . . . ʻo fakatupu fua ʻi he ngāue lelei kotoa pē mo tupulaki ʻi he ʻilo totonu fekauʻaki mo e ʻOtuá.”​—Kolose 1:10.

 Meʻa ʻoku ʻuhinga ki aí: Hili ʻa e papitaisó, ʻe fiemaʻu ke ke hokohoko atu hono lau ʻa e Tohi Tapú pea fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke akó.​—Saame 25:4; 119:97.

 Meʻa ke ʻamanekiná: ʻI he taimi ʻe niʻihi, heʻikai te ke ongoʻi ʻokú ke fie ako. Te ke fakamulituku nai ʻo pehē ʻoku ʻikai ke ke sai koe he akó.

 Meʻa ʻe lava ke ke faí: Keli loloto ange ki he ngaahi kaveinga Fakatohitapu ʻoku fakamānako kiate koé. Fokotuʻu haʻo taimi-tēpile ako fakafoʻituitui pē ʻaʻau​—ko ha taimi-tēpile ʻoku ʻikai ke hoko ʻo fakamafasiá. Ko hoʻo taumuʻá ke tupulaki hoʻo ʻofa kia Sihova mo ʻene Folofolá. Ko e faʻahinga ako ko iá ʻoku ʻaonga mo fakafiefia.​—Saame 16:11.

 Fokotuʻu: Ke maʻu ʻa e ʻaonga lahi tahá mei hoʻo akó, feinga ke kumi ha feituʻu ʻoku lōngonoa pea ʻatā mei he ngaahi fakahohaʻá.

 Fiemaʻu ha tokoni lahi ange?

 Hanganaki lotu kia Sihova

 Konga Tohi Tapu tefitó: “ʻOua ʻe hoko ʻo loto-moʻua ʻi ha faʻahinga meʻa, ka ʻi he meʻa kotoa pē mou ʻai ke ʻilo hoʻomou ngaahi kolé ʻe he ʻOtuá, fakafou ʻi he lotu mo e hū tōtōaki fakataha mo e fakafetaʻi.”​—Filipai 4:6.

 Meʻa ʻoku ʻuhinga ki aí: Ko e fetuʻutaki mo e ʻOtuá ʻoku tafaʻaki ua: ʻOkú ke fanongo kiate ia ʻi hoʻo lau ʻene Folofolá; ʻokú ke talanoa kiate ia ʻi he taimi ʻokú ke lotu aí. Fakatokangaʻi ko hoʻo ngaahi lotú ʻe lava ke kau ki ai hoʻo ngaahi kole ki hoʻo ngaahi fiemaʻú pea mo e fakamālō koeʻuhi ko e ngaahi tāpuaki kuó ke maʻú.

 Meʻa ke ʻamanekiná: ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe kamata ke ke ongoʻi ko hoʻo ngaahi lotú ʻoku taʻeʻuhinga. ʻE aʻu nai ʻo kamata ke ke veiveiua pe ʻoku fanongo moʻoni mai ʻa Sihova, pe ʻokú ne loto ke fanongo kiate koe.​—Saame 10:1.

 Meʻa ʻe lava ke ke faí: ʻI he lolotonga ʻa e ʻahó, fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻe lava ke ke lotu fekauʻaki mo iá. Kapau ʻoku ʻikai fakaʻatā ʻe ho ngaahi tuʻungá ke ke fai ha lotu lōloa ʻi he taimi pē ko iá, fakapapauʻi te ke toki lotu fekauʻaki mo ia ʻi he fakaʻosinga ʻo e ʻahó. Tuku kehe ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke hohaʻa ki aí, fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé.​—Filipai 2:4.

 Fokotuʻu: Kapau ʻoku faifai ange pea hā ngali taʻeʻuhinga hoʻo ngaahi lotú, lotu kia Sihova fekauʻaki mo ia. ʻOkú ne loto ke fanongo mai ki he kotoa hoʻo ngaahi hohaʻá, ʻo kau ai mo hoʻo ngaahi hohaʻa fekauʻaki mo hoʻo ngaahi lotú.​—1 Sione 5:14.

 Fiemaʻu ha tokoni lahi ange?

 Hanganaki vahevahe hoʻo ngaahi tuí

 Konga Tohi Tapu tefitó: “Tokanga maʻu ai pē kiate koe tonu pea ki hoʻo faiako ʻoku faí. . . . ʻI hono fai ení te ke fakatou fakahaofi ai koe mo e faʻahinga ko ia ʻoku nau fanongo atu kiate koé.”​—1 Tīmote 4:16.

 Meʻa ʻoku ʻuhinga ki aí: ʻI hoʻo vahevahe ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke tui ki aí ki he niʻihi kehé, ʻokú ke fakaivimālohiʻi foki ai mo hoʻo tuí. Ko hono olá, te ke fakahaofi nai ai ʻa e moʻui ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau fanongo kiate koé pea pehē foki ki hoʻo moʻuí tonu.

 Meʻa ke ʻamanekiná: ʻI he taimi ʻe niʻihi, heʻikai nai ke ke ongoʻi ʻokú ke fie vahevahe hoʻo ngaahi tuí. ʻE aʻu nai ʻo ke manavahē ke fai pehē, tautefito ʻi he ʻapiakó.

 Meʻa ʻe lava ke ke faí: Fakapapauʻi ke ʻoua ʻe fakaʻatā ʻa e ngaahi ongoʻi ʻikai leleí, hangē ko e manavaheé, ke ne puleʻi hoʻo ngaahi filí. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Neongo kapau ʻoku ou [talaki atu ʻa e ongoongo leleí] ʻo ʻikai loto ki ai, ʻoku ou kei maʻu pē ʻa e fatongia kuo tuku mai kiate aú.”​—1 Kolinitō 9:16, 17.

 Fokotuʻu: Kapau ʻoku fakangofua ia ʻe hoʻo ongo mātuʻá, kumi ha tokotaha ʻe lava ke hoko ko ho faifaleʻi​—ko ha kaungātui ʻa ia ʻokú ne faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he ngāue fakafaifekaú.​—Palōveepi 27:17.

 Fiemaʻu ha tokoni lahi ange?

  •   Lau:

     “Ko e Hā ʻOku Ou Ilifia Ai ke Vahevahe ʻEku Tuí?”

 Hokohoko atu hono maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané

 Konga Tohi Tapu tefitó: “Tuku ke tau fetokangaʻaki koeʻuhi ke fakaʻaiʻai ai kitautolu ki he ʻofá mo e ngaahi ngāue leleí, ʻo ʻoua ʻe liʻaki ʻa ʻetau fakataha fakatahatahá.”​—Hepelū 10:24, 25.

 Meʻa ʻoku ʻuhinga ki aí: Ko e ʻuhinga tefito ʻoku tau ʻalu ai ki he ngaahi fakatahá ke lotu kia Sihova. Ka ʻoku toe ʻi ai ha ʻaonga ʻe ua ʻo hono maʻu ʻa e ngaahi fakatahá. ʻUluakí, ʻokú ke maʻu ai ʻa e fakalototoʻa mei ho kaungātuí. Uá, ʻokú ke fakalototoʻaʻi kinautolu ʻi he taimi ʻokú ke maʻu ai ʻa e ngaahi fakatahá pea kau ki aí.​—Loma 1:11, 12.

 Meʻa ke ʻamanekiná: ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe lava ke tākakau holo ho ʻatamaí, ʻo ʻikai ke ke maʻu ai ʻa e fakahinohino mahuʻingá. Pe ʻoku kamata nai ke tōmokosi hoʻo maʻu fakatahá pe ʻokú ke fakaʻatā ʻa e ngaahi meʻa hangē ko e ngāue fakaakó ke ne taʻofi hoʻo maʻu fakatahá.

 Meʻa ʻe lava ke ke faí: Fakapapauʻi ke maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakatahá pea ʻai ia ko ha taumuʻa ke maʻu ʻa e ʻaonga lahi tahá mei he ngaahi fakatahá, pea ʻi he taimi tatau ʻoua ʻe fakaliʻeliʻaki hoʻo ngāue fakaakó. Kau ki he fakatahá ʻaki hono hiki ho nimá ke fai ha tali. ʻI he hili ʻa e fakatahá, fakaongoongoleleiʻi ha foʻi tokotaha pē ā koeʻuhi ko ʻene kau ki he fakatahá.

 Fokotuʻu: Teuteu tokamuʻa. Hiki ʻa e app JW Library® pea ngāueʻaki ʻa e “Ngaahi Fakataha” ke sio pe ko e hā ʻa e meʻa ʻe lāulea ki ai ʻi he fakataha taki taha.

 Fiemaʻu ha tokoni lahi ange?

  •   Lau:

     “Ko e Hā ke ʻAlu Ai ki he Ngaahi Fakataha Faka-Kalisitiané?”