Za aha birimu

Za ahari Ebirimu

EKICWEKA C’OKWEGA 27

“Yesige Yehova”

“Yesige Yehova”

“Yesige Yehova; gira amani kandi ogume omutima.” —ZAB 27:14.

ECESHONGORO CA 128 Okugumisiriza Okuhitsya aha Muheru

EMPINYE *

1. (a) Ni gaha masiko agu Yehova yatuhire? (b) ‘Kwesiga Yehova’ nikimanyisa ki? (Reba “Ekigambo ekishoborwirwe.”)

 YEHOVA akaha amasiko abantu bona abari kumukunda. Juba aha nayija kutwihiraho oburwire, okurira n’orufu. (Kush 21:3, 4) Nayija kukwasa “abacurezi” omu kuhindura ensi yona paradiso. (Zab 37:9-11) Kandi nayija kutuma buri omwe omuri itwe yagira obunywani burungi na we oburi kukira obu twine na we hatiya. Ago ku ni amasiko agari kushemeza! Konka shi ni enki ekiri kutuhamiza ku ebyo biraganiso bya Ruhanga birije kuhikirira? Burijo Yehova nahikiriza ebi ari kuraganisa. Obwe rero twine enshonga eri kuhuririnkana eri kutuma ‘twayesiga Yehova.’ * (Zab 27:14) Nitubyereka turi kutegereza twehangine kandi tushemerirwe kuhisya obu Ruhanga arihikiririzamu ebi yaturaganisize.​—Isa 55:10, 11.

2. Ni enki eki Yehova yamazire kukora?

2 Yehova yamazire kutwereka ku ari kuhikiriza ebi ari kuraganisa. Reba ecokureberaho kimwe. Ekitabo c’Okushururwa nikigamba ngu omu bwire bwitu akaba nayija kubuganisa abantu b’omu mahanga gona, enganda zona n’endimi omu kuramya okw’amazima. Omuri obu bwire, abo bantu b’omutano nibamanywa nk’“omutwe muhango gw’abantu.” (Kush 7:9, 10) N’obu ogo mutwe gurimu abashija, abakazi, n’abana b’omu nsi yona, ni eka emwe eyine obusinge. (Zab 133:1; Yoh 10:16) Nambwenu ab’omu mutwe muhango ni ababurizi abari kuburira n’amani. Burijo nibaba betegwire kugambira abantu bona amasiko gabo g’ensi ensya. (Mat 28:19, 20; Kush 14:6, 7; 22:17) Hatariho okubanganisa, waba ori omu mutwe muhango, amasiko g’ensi ensya eri hihi kwija ni ag’omuhendo munonga ahari iwe.

3. Ni enki eki Sitane ari kwenda ngu otayikiriza?

3 Sitane tari kwenda ngu ogire amasiko g’omu biro by’omu misho. Nayenda ngu otayikiriza ku Yehova ari kukukunda kandi ku arije kuhikiriza ebiraganiso byeye. Sitane ku ari kutwihaho amasiko gitu, nitucweka entege kandi tureka n’okukorera Yehova. Nk’oku twaza kukireba, Omuregi akagezaho kwiha amasiko ahari Yobu kandi yagezaho n’okumuremesa kuhereza Yehova.

4. Ni enki eki twaza kushwijuma omuri eki kicweka? (Yobu 1:9-12)

4 Omuri eki kicweka, twaza kushwijuma amagezi agu Sitane yakoresize kugira ngu aremese Yobu kuguma ari omwesigwa ahari Yehova. (Shoma omuri Yobu 1:9-12.) Nambwenu twaza kushwijuma eki turi kubasa kwegera aha cokureberaho ca Yobu n’enshonga ahabw’enki tushemerire kwijuka ku Yehova ari kutukunda kandi ku arije kuhikiriza ebiraganiso byeye.

SITANE AKAGEZAHO KWIHA AMASIKO AHARI YOBU

5-6. Ni enki ecahikire ahari Yobu omu bwire buce?

5 Yobu akaba ayine amagara marungi. Akaba ayine obunywani burungi na Yehova. Akaba ayine eka mpango eyine obumwe kandi ari omugiga. (Yob 1:1-5) Konka izoba rimwe, Yobu akaferwa hihi ebintu byona ebi yabire ayine. Omu kubanza akaferwa amatungo geye. (Yob 1:13-17) Bwanyima, abana beye abu yabire ari kukunda munonga bona bakafa. Gezaho kutekateka ahari ebyo bizibu. Abazire nibashasha munonga ku bari kuferwa omwana wabo. Obwe rero tekateka akahinda aku Yobu n’omukazi weye bagizire bwanyima y’okumanya ngu abana babo ikumi bona bafa. Tikiri kututangaza kuba Yobu yacwanyagwize ebijwaro byeye, akarira munonga kandi akajumara ahaasi!—Yob 1:18-20.

6 Bwanyima, Sitane akatahirira Yobu yamuteza oburwire, yamumaraho n’ekitinisa eki yabire ayine. (Yob 2:6-8; 7:5) Ebyo bitakabire ahari Yobu, abantu b’omu kacweka keye bakaba nibamuha ekitinisa. Bakaba nibamuronderaho obuhabuzi. (Yob 31:18) Konka hati bakaba nibamwetantara. Benishe, banywani beye n’abahereza beye bakaba nibamwetantara!—Yob 19:13, 14, 16.

Abahamya ba Yehova bingi b’omuri obu bwire nibacenga embera ezi Yobu yarabiremu (Reba paragurafu ya 7) *

7. (a) Ebizibu ebi Yobu yabugine bikatuma yatekateka ki, konka shi ni enki eki atarakozire? (b) Ni bata oku Omukristo ari kubasa kubugana ebigezo ebiri kurebeka aha kishushani?

7 Sitane akaba nayenda ngu Yobu ayikirize ku ari kubonabona ahakuba Yehova atacamukunda. Ecokureberaho: Sitane akakoresa omuyaga gwashenya enju eyi abana ba Yobu bona ikumi babire bari kuriramu ebyokurya. (Yob 1:18, 19) Nambwenu akatuma omuriro gwaruga omu iguru gwacwecereza amatungo ga Yobu n’abahereza beye ababire bari kugareberera. (Yob 1:16) Ahakuba omuyaga n’omuriro byona byarugire omu iguru, Yobu akatekateka ku Yehova Ruhanga ari we obimuterize. Kandi eco kikatuma Yobu yatekateka ku hine eki agwisize kubi Yehova. N’obu kirabe kiri kisyoya, Yobu taraceenire Ishe w’omu iguru. Yobu akaba namanya ku Yehova ari we owabire amuhire ebintu byingi birungi. Eco kikatuma yatekateka ku obu yatungire ebirungi ashemerire n’okwikiriza ebibi. Akagamba ati: “Izina rya Yehova risiimwe.” (Yob 1:20, 21; 2:10) Yobu akaguma ari omwesigwa ahari Yehova n’obu yaferirwe abana beye, amatungo geye, kandi akarwara endwara mbi. Konka Sitane taramurekire.

8. Ni enki ekindi eki Sitane yaterize Yobu?

8 Nambwenu Sitane akakoresa banywani ba Yobu bashatu batuma yayehurira nk’otine mugasho. Bakagamba ku Yobu yabire ari kubonabona ahakuba yakozire ebibi byingi. (Yob 22:5-9) Nambwenu bakagezaho kumuhamiza ku amani agu ari kutaho ngu akore ebirungi, Ruhanga atari kugarebamu kantu. (Yob 4:18; 22:2, 3; 25:4) Bakaba bari nk’abari kugezaho kutuma yabanganisa ku Ruhanga ari kumukunda, ku atari kubasa kumufaho kandi ku amani agu ari kutaho ngu ahereze Ruhanga gatine mugasho. Ebigambo byabo bikatuma Yobu yayenda kuhwa amasiko.

9. Ni enki ecakwasize Yobu kuba emanzi n’okuhama?

9 Tekateka oku byabire biri. Reba Yobu ashitami omu iju ari kushasha munonga. (Yob 2:8) Banywani beye bari kumugambira ebigambo bibi by’okushisha izina ryeye. Ebigezo byona bimwerunzireho kandi ayine obusaasi bwingi omu mutima ahabw’okufisa abana beye. Omu kubanza, Yobu akaba aturize. (Yob 2:13–3:1) Konka banywani ba Yobu ku bagambire ngu okuhunama kweye nikumanyisa ku ari hihi kuruga aha Muhangi, bakashusha nk’abamukora omu risho. Akimusya omutwe, yareba abo banywani beye, yabagambira ati: “Kuhisya obu ndifa, tindireka kuguma ndi omwesigwa!” (Yob 27:5) Ni enki ecakwasize Yobu kuba emanzi n’okuhama omuri ebyo bizibu byona? N’omu bwire obu yabire acwekire kimwe entege, akaguma ari kwesiga ku Yehova yabire arije kwihaho ebizibu byeye. Akaba namanya ku n’obu yakufa, Yehova yabire arije kumuzora.​—Yob 14:13-15.

NI BATA OKU TURI KUBASA KUTOREZA YOBU?

10. Ebyahikire ahari Yobu nibitwegesa ki?

10 Ebyahikire ahari Yobu nibyereke ku Sitane atari kubasa kutugema kureka Yehova kandi ku Yehova ari kumanya embera zona ezi turi kurabamu. Nambwenu nibitukwasa kushoborocerwa ge enshonga ahabw’enki Sitane ari kutugeza. Reba gamwe omu mashomo agu turi kwegera ahari Yobu.

11. Twagumizamu kwesiga Yehova ni enki ekirije kubaho? (Yakobo 4:7)

11 Yobu akereka ku twayesiga Yehova, turi kubasa kwehanganira ebizibu byona ebi turi kubugana kandi tusingura Sitane. Ni enki ekirije kurugamu? Ebyahandikirwe nibituhamiza ku Omuregi arije kutuhunga.​—Shoma omuri Yakobo 4:7.

12. Ni bata oku amasiko g’okuzoka gagumize Yobu?

12 Tushemerire kwesigira kimwe amasiko g’okuzoka. Nk’oku twakirebire omu kicweka ecabandirize eki, Sitane nakunda kukoresa omutego g’okutina orufu kugira ngu atume tutaguma turi abesigwa ahari Yehova. Sitane akagamba ku Yobu yabire ari kubasa kukora ekintu cona, nangwa akahika n’aha kwehakana Yehova, kugira ngu akize amagara geye. Konka Sitane akaba ari kubiha. N’omu bwire obu Yobu yabire ari hihi kufa, tarahanikire. Ahakuba yabire ari kwesiga ku Yehova ari murungi kandi ku yabire arije kumwihiraho embera mbi, kikamukwasa kwehangana. Akaba nayesiga ku n’obu Yehova yabire ataramukwase acariho, yabire arije kumuzora omu biro by’omu misho. Amasiko g’okuzoka gakaba gari aga buzima ahari Yobu. Ago masiko g’okuzoka gaba gari aga buzima ahari itwe, nitwija kuguma turi abesigwa n’obu twakuhikwaho n’akabi k’okufa.

13. Ahabw’enki tushemerire kwetondera amagezi agu Sitane yakoresize omu kugeza Yobu?

13 Tushemerire kwetondera amagezi agu Sitane yakoresize omu kugeza Yobu ahakuba ni go agu ari kukoresa omuri obu bwire. Reba eki Sitane yaturegire: “Ebi omuntu atungire byona [atari Yobu kusha] akaabihayo kugira ngu acungure amagara geye.” (Yob 2:4, 5) Sitane akaba ari nk’ori kugamba ku tutari kukunda Yehova Ruhanga kandi ku turi kubasa kumwehakana caba ari co ekiri kubasa kucungura amagara gitu. Nambwenu Sitane akagamba ku Ruhanga atari kutukunda kandi ku amani agu turi kutaho ngu tumuhereze atari kugarebamu kantu. Konka ahakuba turi kumanya ago magezi ga Sitane, tituri kwikiriza ebyo bishuba byeye.

14. Ni bata oku ebigezo biri kubasa kutukwasa? Gamba ecokureberaho.

14 Tushemerire kureba ebigezo nk’omugisha g’okwemanya. Ebigezo ebi Yobu yabugine bikamukwasa kumanya obweremwa bweye, kandi byamukwasa kugira eki yabuhinduraho. Ecokureberaho: Akega ku ashemerire kukizaho kuba omucurezi. (Yob 42:3) N’itwe nitubasa kwemanyaho byingi twaba turi omu bigezo. Mwenetata ori kwetwa Nikolay * owasibirwe kandi arwire endwara mbi, akagamba ati: “Ekihome ni nk’ecoma ekiri kubasa kwereka emitwarize y’Omukristo etari kubasa kurebwa n’amisho.” Twamanya obweremwa bwitu, nitubasa kugira eki twabukoraho.

15. Ni oha owu tushemerire kuhurikiza kandi ahabw’enki?

15 Tushemerire kuhurikiza Yehova; titushemerire kuhurikiza abangi bitu. Yobu akahurikiza ge Yehova ku yagambire na we. Ruhanga akahikanisa ebitekateko na Yobu ari nk’ori kumugambira ati: ‘Noreba ebi nahangire? Nimanya byona ebiri kukuhikaho. Notekateka ngu tindi kubasa kukufaho?’ Yobu akagarukamu omu bucurezi kandi yasiima Yehova ahabw’oburungi bweye. Akagira ati: “Nkaba ninkuhuriza amatu, konka hati erisho ryange ryakwerebera.” (Yob 42:5) Yobu nabasa kuba yabire acari omu iju, omubiri gweye gwijwire ebizimba kandi ari kuririra abana beye ababire bafire, obu yagambire ebyo bigambo. Konka nabwo, Yehova akahamiza Yobu ku yabire namukunda kandi ku ari kumwikiriza.​—Yob 42:7, 8.

16. Tukuratize ebiri omuri Isaya 49:15, 16, ni enki eki tushemerire kwijuka twabugana ebigezo?

16 Omuri obu bwire nabwo, abantu nibatujuma kandi batutwariza nk’abatine mugasho. Nibashisha izina ryitu n’ery’ekitongore kitu “bari kutubeherera ekigambo cona ekibi.” (Mat 5:11) Ecokureberaho ca Yobu nicereka ku Yehova ari kwesiga ku turije kuguma turi abesigwa ahari we twabugana ebigezo. Yehova natukunda kandi tarisigaho abari kumwesiga. (Shoma omuri Isaya 49:15, 16.) Otata omutima aha bigambo bibi ebi abangi ba Ruhanga bari kutugambaho! Mwenetata ori kwetwa James, owu eka yeye yabugine ebigezo byingi, akagamba ati: “Tukerebera ku turi kubasa kucweka entege twahurikiza ebishuba ebi abangi ba Ruhanga bari kugamba aha bahereza beye. Obwe rero, omutima nituguma tugutire aha masiko g’Obukama kandi tuguma turi kukora omurimo gwa Yehova n’amani. Eco nikituma twaguma twine okushemererwa.” Nk’oku Yobu yakikozire, nituhurikiza Yehova! Ebishuba ebi abangi bari kutugambaho tibiri kubasa kwihaho amasiko gitu.

AMASIKO NIGIJA KUKUGUMYA

Yehova akaha Yobu emigisha ahabw’okuguma ari omwesiga ahari we. We n’omukazi weye bakashemerererwa eyo migisha ya Yehova (Reba paragurafu ya 17) *

17. Ni enki eki ori kwegera aha cokureberaho c’abashija n’abakazi b’abesigwa abari kugambwa omu Baheburayo ekicweka ca 11?

17 Yobu ni omwe omu bahereza ba Yehova abagumire bari emanzi kandi bine amani omu bwire bw’ebigezo. Omu baruha eyi entumwa Pawulo yahandikire Abaheburayo, akagamba aha abandi bantu bingi, yabeta “omutwe muhango gw’abahamya.” (Heb 12:1) Bona bakaraba omu bigezo byingi, konka baguma bari abesigwa ahari Yehova. (Heb 11:36-40) Mbwenu shi okwehangana kwabo n’amani agu batireho, bikafa busha? Ingaha mazima! N’obu batararebire ebiraganiso bya Yehova byona biri kuhikiririra omu bwire bwabo, bakagumizamu bari kumwesigwa. Kandi ahakuba babire bari kwesiga ku Yehova yabire ari kubikiriza, bakaba nibesiga ku babire barije kureba ebiraganiso biri kuhikirira. (Heb 11:4, 5) Ecokureberaho cabo nikituma twagumizamu kwesiga Yehova.

18. Ni enki eki wamaririra kukora? (Abaheburayo 11:6)

18 Omuri obu bwire tutwire omu nsi eri kukizaho kuba mbi. (2 Tim 3:13) Sitane acagumizemu kugeza abahereza ba Ruhanga. N’obu turije kubugana ebigezo omu biro by’omu misho, nimureke tumaririre kukorera Yehova n’amani twine obwesige ku “twesigire Ruhanga ohurire.” (1 Tim 4:10) Yijuka ku ebi Ruhanga yahire Yobu biri kwereka “ku ayine embabazi nyingi n’okusaasira.” (Yak 5:11) Nimureke n’itwe tugumizemu kuhamira ahari Yehova, kandi twesige ku arije “kuhemba abari kumurondesa.”​—Shoma omu Baheburayo 11:6.

ECESHONGORO CA 150 Sherura Ruhanga Akucungure

^ Twatekateka aha muntu owabugine ebizibu byingi, nituhika turi kwijuka Yobu. Ni enki eki turi kubasa kwegera aha cokureberaho c’ogo mushija w’omwesigwa? Nitumwegeraho ku Sitane atari kubasa kutugema kureka Yehova. Nambwenu nitumwegeraho ku burijo Yehova ari kumanya embera ezi turimu. Kandi nk’oku Yehova yayihire ebizibu ahari Yobu, izoba rimwe nayija kwihaho ebizibu byitu byona. Twayereka omu bikorwa ku nitwesiga eco kiraganiso, nituba turi omuri abo abari ‘kwesiga Yehova.’

^ EKIGAMBO EKISHOBORWIRWE: Ekigambo c’Oruheburayo ekiri kuhindurwamu “okwesiga” ninga amasiko nikimanyisa “kutegereza” ekintu twine ekihika. Nambwenu nikibasa kumanyisa kwesiga omuntu.​—Zab 25:2, 3; 62:5.

^ Amazina agamwe gakahindurwa.

^ EKISHUSHANI: Yobu n’omukazi weye bakabugana ekigezo c’okufisa abana babo.

^ EKISHUSHANI: Yobu akehangana okuhisya aha muheru. We n’omukazi weye bakatekateka aha migisha eyi Yehova yabire ahire eka yabo.