Skip to content

ʻOku ʻi Ai ha Lao ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he Faialeá?

ʻOku ʻi Ai ha Lao ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he Faialeá?

 ʻOku tui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e fekau ʻoku ʻi he Tohi Tapú ʻe lava ke ne tokoniʻi kimautolu ke fai ʻa e ngaahi fili ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá pea ʻaonga kiate kimautolu. (ʻAisea 48:17, 18) Naʻe ʻikai ke mau faʻu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e fekau ko ení, ka ʻoku mau moʻuiʻaki ia. Tau sio angé ki he anga ʻo e felāveʻi ʻa e meʻá ni mo e kaveinga ʻo e faialeá. a

  •   Ko e nofo malí ko ha haʻi tuʻuloa. (Mātiu 19:6) Koeʻuhi ʻoku vakai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he faialeá ko ha sitepu ia ke fou atu ki he nofo malí, ʻoku mau vakai ki ai ko ha meʻa mafatukituki.

  •   Ko e faʻahinga pē ʻoku matuʻotuʻa feʻunga ke malí ʻoku totonu ke nau faialeá. Ko e faʻahinga peheé ʻoku nau “mahili atu mei he tuʻunga ʻo e kei talavoú,” pe mahili atu ʻa e mālohi ʻa e holi fakaefehokotaki fakasinó.​—1 Kolinitō 7:​36.

  •   Ko e faʻahinga ʻoku faialeá ʻoku totonu ke nau ʻataʻatā ke mali. Ko e kakai ʻe niʻihi kuo nau ʻosi vete fakalao ka ʻoku ʻikai vakai ki ai ʻa e ʻOtuá ʻoku nau ʻataʻatā ke toe mali, koeʻuhi fakatatau ki heʻene tuʻungá ko e makatuʻunga pē taha ki he veté ko ha ʻulungaanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasino.​—Mātiu 19:9.

  •   Ko e kau Kalisitiane ʻoku nau loto ke malí ʻoku fekauʻi ke nau fili pē ha kaungātui. (1 Kolinitō 7:​39) ʻOku vakai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he fekau ko ení ʻo ʻikai ko e ʻuhinga pē ia ki ha tokotaha ʻokú ne fakaʻapaʻapaʻi ʻemau tuí ka ko ha tokotaha ʻoku mau tui tatau mo ngāueʻaki ia ʻi he tuʻunga ko ha Fakamoʻoni ʻosi papitaiso. (2 Kolinitō 6:​14) Kuo tataki maʻu pē ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene kau lotú ke mali pē mo e faʻahinga ʻoku nau tui tatau. (Sēnesi 24:3; Malakai 2:​11) ʻOku moʻoni foki ʻa e fekau ko ení, hangē ko e meʻa kuo maʻu ʻe he kau fekumi ʻi onopōní. b

  •   ʻOku totonu ke talangofua ʻa e fānaú ki heʻenau mātuʻá. (Palōveepi 1:8; Kolose 3:​20) Ki he fānau ʻoku nofo ʻi ʻapí, ko e fekau ko ení ʻoku kau ki ai ʻa e talangofua ki he fili ʻenau mātuʻá fekauʻaki mo e faialeá. ʻE kau nai heni ʻa e taʻu ʻe lava ke kamata faialea ai ha foha pe ʻofefine pea mo e meʻa ke faí.

  •   Fakatatau ki he fakahinohino Fakatohitapú, ʻoku fili ʻe he Fakamoʻoni taki taha pe ʻe faialea pea mo e taha ke faialea mo iá. ʻOku fehoanaki eni mo e tefitoʻi moʻoni: “Ko e tokotaha taki taha te ne fua ʻene kavenga pē ʻaʻana.” (Kalētia 6:5) Ka, ʻi heʻene haʻu ki he faialeá, ʻoku fakapotopoto ʻa e tokolahi ʻo kumi ki he faleʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni matuʻotuʻa ʻa ia ʻoku nau ʻilo ʻa e meʻa lelei taha ke faí.​—Palōveepi 1:5.

  •   Ko e ngaahi tōʻonga anga-maheni lahi ʻoku kaunga ki he faialeá ko hono moʻoní ko e angahala mamafa ia. Ko e fakatātaá, ʻoku fekau mai ʻe he Tohi Tapú ke tau fakaʻehiʻehi mei he ʻulungaanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasinó. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he kau ki ai ʻa e fehokotaki fakasinó kae toe pehē foki ki he ngaahi tōʻonga taʻemaʻa kehe ʻi he vahaʻa ʻo e faʻahinga taʻemalí, hangē ko e ngaahi ʻo ha ʻōkani fakafanau ʻo ha tokotaha pe kau ʻi he fehokotaki fakasino ngutú pe ʻi he halanga tuʻumamaʻó. (1 Kolinitō 6:​9-​11) Naʻa mo e tōʻonga langaʻi holi fakaefehokotaki fakasino ki muʻa ʻi he malí ʻoku “taʻemaʻa” ia mo taʻefakahōifua ki he ʻOtuá. (Kalētia 5:​19-​21) Ko e ngaahi talanoa taʻetaau ʻo kau ai ʻa e “talanoa fakalieliá” ʻoku toe fakahalaiaʻi ia ʻe he Tohi Tapú.​—Kolose 3:8.

  •   Ko e lotó, pe tangata ʻi lotó, ko e meʻa kākā. (Selemaia 17:9) ʻE lava ke ne taki atu ha tokotaha ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku halá. Ke maluʻi ʻa e loto ʻo e ongo meʻa ʻokú na faialeá mei hono takihalaʻí, ʻe lava ke na fakaʻehiʻehi mei he nofo toko uá naʻa iku atu ki ha ngaahi tuʻunga fakatauele. ʻE lava ke na tokanga lelei ke ʻalu fakakulupu maʻu pē pe ʻai ha fakafeʻao. (Palōveepi 28:26) Ko e kau Kalisitiane teʻeki mali ʻoku nau kumi ha hoa malí ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo e ngaahi saiti faialea ʻi he ʻinitanetí, tautefito ki he fakatuʻutāmaki ʻo hono fakatupulekina ha vahaʻangatae mo ha tokotaha ʻoku ʻikai ke ne ʻiloʻi lelei.​—Saame 26:4.

a Ko e faialeá ko e konga ia ʻo e anga fakafonua ʻe niʻihi kae ʻikai pehē ʻa e niʻihi. ʻOku ʻikai tala mai ʻe he Tohi Tapú ia ʻoku fiemaʻu ke tau faialea pe ko e founga pē ia ki he nofo malí.

b Ko e fakatātaá, ko ha kupu ʻi he pepa ko e Marriage & Family Review naʻe pehē ai “naʻe fakahaaʻi ʻi ha fekumi ʻe tolu meimei tatau ki he nofo mali fuoloa tahá ko e faitatau ʻi he fokotuʻutuʻu fakalotú mo e ngaahi tui fakalotú ko e kī tefito ia ki he nofo mali fuoloa tahá (taʻu 25-​50+).”​—Voliume 38, ʻīsiu 1, peesi 88 (2005).